Iz produkcije

Gubec Teatar - nagrada Simply the Best

Gubec Teatar nagrađen priznanjem sa srebrnim znakom na 15. turističkoj burzi u izboru Simply the best Udruge hrvatskih putničkih agencija i časopisa Way to Croatia.

Projekt Gubec teatar Muzeja seljačkih buna dobitnik je priznanja sa srebrnim znakom u izboru Simply the best Udruge hrvatskih putničkih agencija i časopisa Way to Croatia u kategoriji tematskih turističkih manifestacija – uprizorenja legendi i povijesnih događaja. Priznanje je Gubec teatar dobio za inventivnost novog turističkog proizvoda, prvog multimedijalnog mappinga u Hrvatskoj koji povijesni događaj pretvara u multimedijalnu legendu. U ime Muzeja priznanje je u Malinskoj, na 15. poslovno turističkoj burzi, 5. prosinca primila voditeljica Vlatka Filipčić Maligec.

Nagrade Simply the Best, godišnje su nagrade magazina Way to Croatia i Udruge hrvatskih putničkih agencija, a dodjeljuju se za inventivnost i kreativnost u oblikovanju turističke ponude, razvoj i realizaciju novih, te unapređenju postojećih turističkih sadržaja.

Više o samom projektu:

Opis projekta:
GUBEC TEATAR je prvi multimedijalni mapping napravljen u Hrvatskoj pomoću kojega se kombiniranom tehnikom animacije, filmskih sadržaja i svjetlosnih efekata oživio Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu. Povijesna tema je na kreativan način povezana s bogatom retorikom umjetničkog djela a posebna novost je „oživljavanje“ pojedinih likova na spomeniku koji se njime kreću u vrtlogu boje i pokreta, stalno podižući impresiju doživljaja. Kako je 21. stoljeće vrijeme procvata novih tehnologija pokazali smo kvalitetu novih dimenzija u povezivanju virtualnih rješenja, umjetničkih djela i javne memorije kojima se stvarni povijesni događaj pretvara u multimedijalnu nacionalnu legendu.

Tehnika izvedbe i literarni predlošci:
Odabrane stihove iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže interpretirao je Vid Balog, a istovremeno je animacija na spomeniku pokretala likove o kojima je riječ. Sličnu povezanost literarnog predloška s vizualnim imamo i u sekvencama koje koriste Habdelićev opis Bune iz 17. stoljeća s upečatljivim govorom Matije Gupca te kombinaciju s dijelovima iz filma Seljačka buna 1573. Vatroslava Mimice koje nam je ustupio Jadran film. Muzej seljačkih buna je pionir u Hrvatskoj organizaciji tematskih događanja događanja oživljene povijesti koja danas svoju inačicu imaju u svakom kutku Lijepe naše i pridonose bogatstvu turističke ponude pa je uprizorenja svojih turnira, puntanja i bitke kod Stubice snimio u nekoliko verzija što se u mappingu koristilo u prizorima vezanim uz pobunu kmetova i uz tekst koji prati tužbu protiv Tahyja. Predložak je originalni dokument iz 16. stoljeća koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu.

Mjesto izvedbe:
Tematsko uprizorenje i projekcija održava se na vanjskom prostoru Muzeja na 40 metara dugom Spomeniku koji je koncipiran i kao pozornica pogodna za ovakva događanja. Više od tisuću ljudi prisustvovalo je događanju kojega je pokrovitelj bio predsjednik Ivo Josipović obilježavajući obljetnicu Muzeja. Ovaj spektakl je bio popraćen na emisijama nacionalne televizije te u tisku. Mapping je napravljen na način da se uvijek može ponoviti, može se aplicirati i na maketu i na Spomenik te omogućuje interakciju sa živim izvođačima.

Povijesna utemeljenost manifestacije:
Matija Gubec bio je jedan od najkarizmatičnijih seljačkih vođa u ovom dijelu Europe i prema on-line anketama jedan od najpopularnijih likova u hrvatskoj povijesti ikada. Njegova sudbina bila je inspiracija mnogim hrvatskim likovnim, glazbenim i književnim umjetnicima – roman Augusta Šenoe doprinio je popularizaciji događaja i pretvorio Gupca u nacionalnog heroja. Kao takav prezentiran je i na velikoj putujućoj međunarodnoj izložbi o povijesti jugoistočne Europe koja upravo obilazi zemlje u regiji. U sjećanje hrvatskog čovjeka urezan je lik Gupca kakav su u svojim djelima zamislili najveći slikari poput Otona Ivekovića, Mirka Račkog, Vladimir Kirin, Krsto Hegedušić ili pak kipari Robert Frangeš Mihanović i Antun Augustinčić. Simbol je stoljetne borbe maloga čovjeka za pravicu i upravo zato smo odlučili uprizoriti priču o Buni i njezinom vođi sukladno novom vremenu.

Autorski tim:
Likovni, filmski, glazbeni i literarni materijali pridonose umjetničkom doživljaju pod vodstvom multimedijalnih stručnjaka koji su okupljeni u kreativni tim uspjeli realizirati ovako zahtjevan projekt u koordinaciji Muzeja koji je i organizator manifestacije.

Bogatstvo vizualnih efekata i umjetnički 3D video mapping na Spomeniku realizirala je tvrtka Pago Com d.o.o., članica grupacije PROteam u suradnji s tvrtkom NOVENA d.o.o. iz Zagreba. Produkciju potpisuje Goran Pavičić prema scenariju Goranke Horjan, uz multimedijalnu razradu scenarija Ervina Šilića. Animaciju je izradio Goce Vaskov, a tonske podloge studio DIGIMARK d.o.o. Za glazbenu podlogu koristili smo Ansambl za ranu glazbu Minstrel, grupe Noxin i Kevina MacLeod. Stihove je govorio Vid Balog.

Izvor: MHZ