Page 20 - infoTrend_184_small

20 InfoTrend 184/7/2011

Softver kao usluga najstariji je način unajmljivanja informatičkih usluga, a u svjetlu cloud tehnologija današnji je IT ponuđači nastoje prikazati u novome ruhu. Tako Microsoft sve svoje tradicionalne internetske usluge kao što su Bing tražilica (s 2 milijarde upita mjesečno), LiveID autentikacija (s preko milijardu autorizacija dnevno), Live Hot-mail (s 400 milijuna korisnika), Live Messenger (s 320 milijuna ak-tivnih korisničkih računa) te MSN (s 550 milijuna jedinstvenih posjeta mjesečno) opisuje kao SaaS usluge u oblaku, a najavljuje i nove. Naj-

zanimljivija nova usluga naziva se Office 365 koja će ujed-initi funk-cionalnos t i p o z n a t i h alata Micro-soft Office te serverskih p l a t f o r m i Ex c h a n g e , SharePoint i Lync u je-d i n s t v e n i sustav za-snovan na cloud teh-nologijama. Pri tome se s e r v e r s k e p l a t f o r m e “sele” u ob-

lak i postaju Exchange Online, SharePoint Online i Lync Online, dok tradicionalne aplikacije iz uredskoga paketa Office i dalje ostaju u klasičnome obliku na stolnim računalima, ali putem Office WebApps proširenja rade i na svim popularnim pretraživačima, pametnim tele-fonima i ostalim mobilnim uređajima koji se danas koriste. Pošto su serverske sastavnice u oblaku, samim time postaju jednostavnije (pa i jeftinije) za održavanje. Do kraja će godine Office 365 uključiti i Micro-soft Dynamics CRM Online kako bi dostavili Microsoftovo cjelokupno poslovno iskustvo produktivnosti organizacijama svih tipova i veličina. Što se tiče samih cijena usluge, najavljeno je da će biti vrlo povoljne za male korisnike pa će tako s Officeom 365 individualni stručnjaci i male tvrtke s manje od 25 zaposlenika moći početi koristiti Office Web Apps, Exchange Online, SharePoint Online, Lync Online i eksterne web- stranice u roku od samo 15 minuta konfiguracije i to za 6 dolara po korisniku mjesečno. Kod velikih se tvrtki nudi više opcija, od 2 dolara mjesečno za usluge smještaja elektroničke pošte na Microsof-tove servere pa do 27 dolara po korisniku mjesečno za punu inačicu stol-noga Officea Professional Plus, SharePoint i Exchange te WebApps u punoj funkcionalnosti (Word, Excell, PowerPoint i ostali alati iz Micro-

softovoga uredskoga paketa). To su, naravno, cijene za američko tržište gdje se puštanje u produkciju te usluge očekuje ovih dana. Hrvatski će korisnici tu uslugu, kao i ostale usluge iz portfelja Microsoftovih usluga u oblaku, trebati pričekati još 6 mjeseci do godinu dana, a ni cijene (još) nisu poznate.

Cijene nisu poznate ni za cijeli niz usluga u oblaku koje je za lipanj najavio Hrvatski telekom. Tako su u HT-u WinDays11 kon-ferenciju iskoristili za predstavljanje potpuno novih usluga kao što su Virtual Desktop te Software as a Service te podsjetili na uslugu koju već pružaju, a to je Virtual Private Server Hosting. Usluga Virtual Desktop korisnicima će omogućavati pristup i korištenje virtualne informatičke opreme te aplikacija koje se nalaze u oblaku putem stolnih ili prijenos-nih računala, te pametnih telefona i tabletnih uređaja. Osim osnovnoga operacijskoga sustava, korisnicima će na raspolaganju biti i različite ap-likacije iz tzv. Appli centra pomoću kojih će moći nadograđivati svoju programsku podršku. SaaS usluga, koju će u oblaku ponuditi HT, za sada će sadržavati MS Office 2010 te Stratus ERP. Usluga koju koris-nici HT-a mogu već koristiti jest Virtual Private Server Hosting koji omogućava najam virtualnoga poslužitelja. Ovisno o snazi procesora, radnoj memoriji, diskovnome prostoru te vrsti operacijskoga sustava, korisnicima su na raspolaganju tri modela virtualnoga poslužitelja.

Ekonomija u oblaku

Bez obzira na (ne)poznate cijene, promicatelji računarstva u oblacima te budući ponuđači nekih od usluga složni su u jednome - nove će tehnologije značiti niže troškove krajnjim korisnicima koji će plaćati samo ono što potroše. No donosi li računarstvo u oblacima zaista uštede kakve nam obećavaju (još) ne otkrivajući cijene za hrvatsko tržište? Pogledajmo jednostavnu računicu zasnovanu na američkome tržištu (izvor: Enterprise Cloud Computing, Cambridge University Press). Prema vrijedećim je cjenicima s kraja pro-tekle godine Amazonova EC2 infrastruktura nudila jedan sat korištenja virtualnoga računala jednostavnije konfiguracije za 10 centi, a još 10 centi stajala je mjesečna pohrana 1 Gigabyte podataka. Nešto složenije (jače) virtualne konfiguracije su i skuplje, pa je tako za tu računicu upotrijebljena cijena najma vrlo snažnoga posluživačkoga računala po cijeni od 0,68 dolara po satu. To “vrlo snažno” računalo mogli bi u realnome svijetu pred-staviti kao posluživač s 8 CPU jez-gri, 16 Gb radne memorije i 2 Tb diskovnoga prostora. U računici se za stvarno računalo koristila kon-figuracija s 3 procesora (ukupno 12 CPU jezgri), 12 GB radne memorije i 300 GB diskovnoga prostora uku-pne nabavne cijene 9500 USD.

Da bi dobili usporednu cijenu korištenja stvarnoga i virtual-noga računala u proračun je uzeta trogodišnja eksploatacija rada (26260 sati). Prema nabavnoj cijeni stvarno bi nas računalo stajalo 0,36 dolara po satu rada, odnosno 3 centa po radu CPU jezgre. Najam virtualnoga računala s 8 jezgri tijekom istoga razdoblja iznosi 8,5 centi (0,65/8), ili više nego 2,5 puta skuplje od stvarnoga računala. Normaliziramo li računala na isti broj CPU jezgri, virtualno je računalo i dalje gotovo dvostruko skuplje (točnije 1,88 puta) od stvarnoga.

Najbitnija stvar u ekonomiji oblaka jest način na koji se sklopovlje (hardware) planira i nabavlja. Sa stanovišta krajnjega ko-risnika računalo u oblacima daje iluziju beskonačno snažnoga računala s mogućnošću korištenja dodatnih kapaciteta samo u trenutku potrebe. To pretvara fiksne troškove u varijabilne koji se mijenjaju sa stvarnim potrebama. U vlastitim se računalskim centrima računala uobičajeno

Ivan Vidaković, direktor tvrtke Microsoft Hrvatska te Marko Makovac, direktor WinDays11 konferencije, na otvaranju tehnološkoga, ali i poslovnoga dijela konferencije malu su pomoć imali u vlastitim avatarima. Microsoftova Kinetic tehnologija pratila je njihove pokrete i u animiranome obliku prenosila na veliki ekran. Zanimljivim se čini podatak da je ava-tar Ivana Vidakovića izrazito podsjećao na onaj Stevea Ballmera prikazan na međunarodnim konferencijama.

Microsoft već dulje vrijeme nudi proizvode za realizaciju vlastite (private cloud) infrastrukture, a uskoro nuditi i iznajmljivanje računala u javnome oblaku (public cloud)