Page 27 - infoTrend_184_small

184/7/2011 InfoTrend 27

u oblaku riječ je samo o dodatnome zakupu/ alokaciji potrebnih IT resursa.

Nepredviđeno opterećenje

Katkad nije moguće predvidjeti opterećenje na IT resurse: npr. u slučaju velikoga pristupa stranici koja pokazuje vremensku prognozu za neku prirodnu nepogodu koja bi mogla utjecati na velik broj ljudi. U tome slučaju brzu reak-ciju može osigurati računalstvo u oblaku jer su IT resursi uvijek dostupni u kratkome vre-menskome roku. Jednako tako, nakon prestan-ka opterećenja na IT sustav, jednostavnim prestankom korištenja dodatno alociranih IT resursa prestaje i dodatni trošak.

Predvidljivo opterećenje

Kod scenarija poput npr. prodaja karata za koncert popularnoga glazbenoga sastava, može se predvidjeti dodatno opterećenje od trenutka kada počinje prodaja karata pa sve dok ne završi. U tome je scenariju moguće vrlo povoljno zakupiti dodatne resurse (povoljnije nego kod nepredvidivoga opterećenja). Kod tradicionalnih bi ih sustava morali dimen-zionirati za „vršna opterećenja“ koja mogu tra-jati vrlo kratko (bez obzira na to koliko bila česta), što bi dovelo do neučinkovita ulaganja u IT opremu koja bi veći dio vremena bila neiskorištena.

Tri modela računalstva u oblaku

Uz već navedenu definiciju računalstva u ob-laku, postoji i općenita definicija za tri glavna

modela, ovisno o karakteru i načinu pružanja usluga:

IaaS Infrastruktura-kao-Servis (Infrastructure-as-a-Service)

PaaS Platforma-kao-Servis (Platform-as-a-Service)

Saas Softver-kao-Servis (Software-as-a-Service)

IaaS model nudi najveću prilagodljivost ko-risnicima jer se nudi velika sloboda od izbora operacijskoga sustava do softvera koji će se na toj platformi obavljati. No uz slobodu dolazi i velika odgovornost: u tome se modelu sam

korisnik IaaS modela mora osobno pobrinuti ne samo za ažuriranje i održavanje nego i za platformu i instalirani softver.

Kod PaaS modela nudi se tzv. srednja opcija: ažuriranje i održavanje oper-acijskoga sustava, baza podataka i ostalih sis-temskih sastavnica što je u domeni pružatelja usluge računalstva u oblaku, dok korisnik takvoga modela može razvijati i implementi-rati različite aplikacije kao, primjerice, na-dogradnju platforme. Tu je moguće napraviti visoku razinu prilagodbe softverskoga rješenja krajnjemu korisniku, a da se ne mora brinuti za infrastrukturu, skalabilnost i redundanciju. SaaS model je već od prije poznat i nudi najmanji opseg „sloboda“ za krajnjega ko-risnika, koji „mora“ koristiti postojeći softver kakav je (možebitno uz malu mogućnost pri-lagodbe kroz parametrizaciju), no jednako tako zahtijeva minimum napora jer se ne mora brinuti ni za infrastrukturu ni za izgradnju specijaliziranoga softverskoga rješenja – nego se može odmah započeti s korištenjem softvera – kao usluge.

Problemi i ... rješenja

Iako se pojava računalstva u oblaku može usporediti s povijesnim događajima poput onih koji su se zbili elektrifikaciji – gdje su na početku postojali generatori (motori) koji su proizvodili struju, a bili su smješteni uz tvornice ili gradove i u privatnim rukama (po-jedinaca ili kompanija), a kasnije se počelo s konceptom izgradnje globalne električne mreže, s velikim proizvođačima (elektranama) i onda dovodilo struju do naselja i tvornica, računalstvo u oblaku neće tako brzo potpuno zamijeniti računalne centre ni poslužitelje koje tvrtke/ustanove imaju u svojem vlasništvu/

prostoru.

Zašto? Odgovor je jedno-stavan: Zbog zaštite intelektualnoga vlasništva (koje do-nosi tvrtkama pred-nost u odnosu na druge tvrtke), zaštite privat-nosti i zaštite nacional-nih interesa. Već danas postoje zakoni koji ne dopuštaju da se podatci smještaju izvan fizičkih granica pojedinih država, regija ili kon-tinenata (npr. izvan Eu-ropske unije), a ni jedna financijska ustanova ne želi dati npr. poslovne podatke o svojim ko-risnicima izvan svojih ovlasti.

Koji je onda ustupak koji se može napraviti? Zove se: hibridno računalstvo u oblaku, gdje se kombinira „privatni ob-lak“ s „javnim oblakom“, odnosno podatci i dalje ostaju zaštićeni i sigurni u privatnome računalnome oblaku, dok se za one aktivnosti koje su javne (npr. e-banking ili obavijesti o izborima itd.) koristi infrastruktura javnoga računalnoga oblaka i time radi balansiranje između zakona, propisa i poslovnih politika s jedne strane, te zahtjevâ za što učinkovitijom upotrebom resursa – kada nam trebaju, u ko-jem opsegu nam u tome trenutku trebaju i koje nam funkcionalnosti trebaju.

Uz navedene probleme predstoji i raz-voj novih standarda i tehnologija za računalstvo u oblaku koje će potpuno omogućiti imple-mentaciju svih postojećih scenarija upotrebe informatičke tehnologije i još više olakšati implementaciju IT rješenja koja će biti moćan alat u rukama poslovnih i drugih organizacija.

Tomislav Bronzin i Dobriša Adamec

Tri modela računalstva iz oblaka